Aminokiseline OVDE
Proteini OVDE
LipidiOVDE
Moji podaciOVDE
U prirodi postoje brojni organizmi čije se telo sastoji iz jedne ćelije, kao što su bakterije, praživotinje, neke alge i gljive. Sa druge strane višećelijski organizmi mogu imati više miliona, biliona, kvadriliona ćelija. Tako se u organizmu odraslog čoveka nalazi oko 1014 ćelija koje obavljaju mnoštvo raznovrsnih funkcija pa se time i međusobno razlikuju. Ćelije slične građe koje vrše istu funkciju udružuju se gradeći tkiva.
Veličina ćelija veoma varira, kako kod biljaka tako i kod životinja. Kod biljaka se najčešće kreće od 10 do 100 μm, a kod životinja 10 do 30 μm. Najmanje u organizmu čoveka su nervne ćelije u kori malog mozga, veličine od 5 μm, a najveće su od 120-200 μm (jajna ćelija, osteoklasti, megakariociti i dr). Posebno velike su ćelije skeletnih mišića čoveka sa dužinom od po nekoliko cm, kao i nervne ćelije čiji nastavci (aksoni) mogu dostići dužinu od 1 m. Gigantske razmere mogu dostići i neke prozenhimske biljne ćelije, kao npr. ćelije koprive sa dužinom do 75 mm.
Sveukupnost biohemijskih reakcija u ćeliji, odnosno ukupan promet materije i energije predstavlja metabolizam. Karakterišu ga dva osnovna procesa: anabolizam i katabolizam. Anabolizam predstavlja sintezu složenih jedinjenja iz prostih, uz potrošnju energije (fotosinteza, sinteza proteina itd.). Katabolizam su reakcije razgradnje složenih jedinjenja na prosta, uz oslobađanje energije (disanje, varenje). U ćeliji se stalno i uporedo dešavaju procesi anabolizma i katabolizma. Energija koja se oslobodi u procesima katabolizma koristi se u anabolizmu. Energiju ćelija koristi iz molekula adenozin trifosfata (ATP).